Narodna medicina ili statini

Hiperlipoproteinemije predstavljaju povećanje koncentracije u plazmi nivoa holesterola, triglicerida, fosfolipida i proteina. U literaturi se sreću i pod imenom dislipidemije jer je češće izmenjen njihov kvantitativni odnos te je taj naziv ispravniji. Veliki je značaj  hiperlipoproteinemija jer je :

  • Velika učestalost u populaciji
  • Imaju dug asimptomatski tok
  • Uzrok su  nastanku ateroskleroze

Učestalost u populaciji je i do 30 % a posebno je zabrinjavajući porast u zadnjim godinama što je rezultat nepovoljnog socioekonomskog stanja našeg naroda. Tu  pre svega mislim na pad kupovne moći stanovništva, na pogrešne navike u ishrani, smanjenu fizičku aktivnost, na efekat produženog stresa .
Hiperlipoproteinemije imaju dug asimptomatski tok, pa čak i kad se ispolje tegobe one su polimorfne i mogu se pripisati i drugim oboljenjima. Najčešće tegobe koje ih prate su : stezanje u grudima, vrtoglavica, nesvestica, zujanje u ušima, trnjenje perifernih delova tela,zaboravnost. Uzročnici ateroskleroze  su pored pušenja i povišenog pritiska i hiperlipoproteinemije. Sa svoje strane ateroskleroza  je najčešći uzrok  koronarne bolesti i nalazi se i na vodećem mestu među uzrocima smrti .
Postoje brojne podele hiprelipoproteinemija od kojih je za lekara  praktičara najznačajnije razgraničiti da li se radi o primarnoj ili sekundarnoj  HLP povišene kako bi se pristupilo adekvatnom lečenju.a potom i da se odredi koje su frakcije lipida
Cilj rada : Pokazati značaj i mesto narodne medicine u poređenju sa modernom terapijom statinima .
Metod rada : Analiza  zdravstvenih kartona pacijenata koji su se u 2004 godini lečili od  HLP u službi opšta medicina Doma Zdravlja  Vrnjačka Banja .
Rezultati rada: Analizirano je 284 bolesničkih kartona pacijenata kod kojih je najčešće bila povećana holesterolska frakcija . Ukupni holesterol je je u proseku bio 7.8 mmol /l .
Svima je predočeno da je potrebno farmakološko i nefarmakološko lečenje .Sem toga  svi su dobili dijetne liste  koje su štampane od strane  farmaceutskih kuća  Hemofarm i Fajzer kao i savet za  preporučenu fizičku aktivnost. Od farmakoloških supstanci ponuđene su im  dve varijante i to : atorvastatin i simvastatin, oba leka u dozi od 10  mg.  Nažalost veliki broj pacijenata nije mogao sebi da priušti ni jedan lek od ponuđenih iz razloga ekonomske prirode.

atotvastatin simvastatin Narodna medicina
Žena 162

23

14,19%

38

23,45%

101

62,34%

Muškaraca 122

22

18,03%

30

24,59%

70

57,37%

Ukupno 284

45

15,84%

68

23,94%

171

60,20%

  Tabela br 1

Analizom tabelarnog prikaza  vidi se da je  tek oko 40 % pacijenata moglo sebi da priušti lek i to 23,94% jeftiniju i manje efikasnu  varijantu a tek 15,84% skuplji i efikasniji lek. Više od pola pacijenata je moglo , nažalost, samo da koristi narodne lekove. Razlozi za to su pre svega :

  • Visoka cena leka
  • Potreba za dugotrajnom primenom
  • Niska primanja

Kontrola kartona je urađena kroz dva meseca da bi se sagledali rezultati takvog lečenja. Najveća grupa pacijenata koja je bila na narodnoj medicini snizila je holesterol u proseku do 6,7 % ali bez promena HDL i LDL frakcija a to je, nažalost, više od pola pacijenata. Grupa na simvastatinu posle dvomesečne terapije snizila je ukupni holesterol do 5,5 % i poboljšala odnos HDL –LDL a grupa sa atorvastatinom je imala ukupan holesterol u proseku 4,8 mmol/l i dobre vrednosti holesterolskih frakcija (tabela br 2.)

Ukupni holesterol HDL LDL
Narodna medicina 6,7 mmol/l Bez uticaja Bez uticaja
simvastatin 5,5 mmol/l normalizacija normalizacija
atorvastatin 4,8 mmol/l normalizacija normalizacija

Tabela br.2

Ispitivanje je izvršeno u 2004 godini kad ni jedan od statina nije bio na listi lekova koji su na teret Fonda Zdravstvene Zaštite. Uvođenjem nove liste u februaru ove godine stanje nije nimalo popravljeno jer statin na recept mogu dobiti pacijenti  isključivo u sekundarnoj prevenciji posle koronarnog ili moždanog infarkta. Za primarnu prevenciju stanje je ostalo katastrofalno, te će nam se i dalje više od polovine pacijenata lečiti čajevima. Ovakvo stanje je u Vrnjačkoj Banji koja spada u relativno razvijene opštine a u drugim sredinama procenti su verovatno još više poražavajući. Ostaje nam onda da se i dalje borimo za izjednačavanje propisivanja u primarnoj i sekundarnoj prevenciji jer  upotrebom statina u primarnoj prevenciji smanjujemo grupu koja ima potrebu za sekundarnom prevencijom čime  podižemo stepen zdravlja nacije u celini. A dok se to ne desi moramo da se pozabavimo narodnom medicinom i njenim upoznavanjem .

Literatura :

  1. Faktori rizika i hronična nezarazna oboljenja,Beograd 1998 god. – Hiperlipoproteinemije ( Goran Čitlučanin) str.79
  2. Opšta medicina, Prof. Dr Dane Žigić

Autor:
Dr Slađana Milić, spec. opšte medicine

Koautori:
Dr Miroslava Miljković
Dr Biljana Ilić
Dr Nevena Simović
Dr Gordana Stanković